Egipat je jedna od najstarijih civilizacija na svijetu, koja se razvila uz rijeku Nil oko 5000 godina prije nove ere.
Oko 3100. p. n. e. došlo je do ujedinjenja Gornjeg i Donjeg Egipta pod prvim faraonima, čime počinje organizirana država.
U periodu Starog kraljevstva izgrađene su velike piramide, što pokazuje snagu države i vjerovanje u zagrobni život.
Nakon kraćih razdoblja nestabilnosti, Egipat se ponovo uzdigao tokom Srednjeg i posebno Novog kraljevstva,
kada je postao velika vojna i politička sila, poznata po faraonima poput Ramzesa II i Tutankamona.
Kasnije je država oslabila i pala pod vlast stranih sila, uključujući Perzijance.
Godine 332. p. n. e. Egipat osvaja Aleksandar Veliki, čime završava era starog Egipta i počinje helenističko, a kasnije rimsko razdoblje.
Egipat je poznat po brojnim znamenitostima koje potiču još iz doba stare civilizacije.
Najpoznatije su piramide u Gizi, među kojima se ističe KEOPSOVA PIRAMIDA kao jedno od sedam svjetskih čuda starog vijeka,
dok se u blizini nalazi i Velika sfinga, simbol snage i zaštite.
Duž Nila izgrađeni su veličanstveni hramovi poput Karnaka i Luksora, koji svjedoče o moći faraona i religiji starog Egipta.
U Dolini kraljeva sahranjivani su faraoni Novog kraljevstva, uključujući Tutankamona, čija je grobnica jedna od najpoznatijih arheoloških otkrića.
Na jugu se nalazi hram Abu Simbel, uklesan u stijenu za vrijeme Ramzesa II, poznat po ogromnim kipovima i preciznom položaju prema suncu.
U kasnijem periodu, Aleksandrija je postala važno kulturno središte s čuvenom bibliotekom i svjetionikom, jednim od čuda antičkog svijeta.
Kultura starog Egipta bila je snažno povezana s religijom, prirodom i vjerovanjem u zagrobni život.
Egipćani su vjerovali u mnoge bogove, poput Ra, Ozirisa, Izide i Anubisa, koji su upravljali prirodom i ljudskom sudbinom.
Faraon je smatran božanskim bićem i imao je centralnu ulogu u društvu i religiji.
Umjetnost i arhitektura bile su strogo uređene pravilima, a cilj im je bio da osiguraju vječni život, zbog čega su gradili hramove,
grobnice i mumificirali tijela. Pisali su hijeroglifima na kamenu i papirusu, a razvili su i znanja iz matematike, medicine i astronomije.
Svakodnevni život bio je vezan za Nil, koji je omogućavao poljoprivredu, trgovinu i opstanak, dok su običaji, odjeća i društveni poredak odražavali jasnu hijerarhiju i snažnu tradiciju.